{"id":86,"date":"2014-09-30T02:56:41","date_gmt":"2014-09-30T02:56:41","guid":{"rendered":"https:\/\/themify.me\/demo\/themes\/parallax\/?page_id=2366"},"modified":"2024-02-29T14:00:49","modified_gmt":"2024-02-29T13:00:49","slug":"home","status":"publish","type":"page","link":"http:\/\/bssko.com\/?page_id=86&lang=en","title":{"rendered":"Home"},"content":{"rendered":"\r\n
\n\n \n\t\t\n\t\t
\n\t\t\t
<\/div>\t\t\t
\n
\n
\n \n\n \n
\n \n \n
\n \"kriz\" \n <\/div>\n \n \n \n <\/div>\n \n\n\n\n\n
\n \n \n

Smje\u0161tena na jugoisto\u010dnom dijelu starog srednjevjekovnog grada Kor\u010dule crkva i bratov\u0161tina Svih Svetih ve\u0107 vi\u0161e od 700 godina \u010duva katoli\u010dku tradiciju okupljanja gra\u0111ana i stanovnika grada u zajedni\u010dkom slavljenju Boga i sje\u0107anju na Kristovu muku. Zajedni\u0161tvo i me\u0111usobno pomaganje, naro\u010dito onim slabijima i siroma\u0161nijima vezalo je sve \u010dlanove najstarije gradske bratov\u0161tine osnovane 1301. godine, bez obzira jesu li \u010dlanovi bili pu\u010dani ili plemi\u0107i.<\/h3>\n

Pred Bogom smo svi jednaki, a tradicija, kulturna ba\u0161tina i umjetni\u010dka djela kojima ova crkva i zbirka obiluju vidljivi su i opipljiv znak kr\u0161\u0107anskog \u017eivota obilje\u017eenog zajedni\u010dkim ritmom liturgije kroz godinu, neodvojivog od svakodnevnog \u017eivota kako povijesnog, tako i dana\u0161njeg suvremenog grada Kor\u010dule i njegovih stanovnika.<\/h3>\n

Stari obi\u010daji i tradicija sa\u010duvali su neprocjenjivo umjetni\u010dko blago sakupljeno u crkvi i muzejskoj zbirci, a posebnost zbirke \u010dine italo-kretske ikone dopremljene s otoka Krete venecijanskom galijom u 17. stolje\u0107u, jedina zbirka takve vrste na hrvatskoj strani Jadrana.<\/h3>\n


U\u017eivajte u otkrivanju ove dragocjene povijesne umjetni\u010dke zbirke i crkve Svih Svetih u Kor\u010duli!<\/h3> <\/div>\n\n\n <\/div>\n \t\t<\/div>\n\t\t <\/div>\n \n <\/div>\n \n\t\t\n\t\t\n\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n
\n
<\/div>
\n \n\n \n
\n \n

\n Muzej<\/span>\n Zbirka bratov\u0161tine<\/span>\n <\/h1>\n <\/div>\n \n\n\n\n \n
\n \n \n\t\t\n
\n
\n \"galerija_muzej_tumb2\" <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 1200 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 1200 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 1200 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 1200 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n\n <\/div>\n \n\n <\/div>\n \t\t<\/div>\n\t\t
\n
<\/div>
\n \n\n\n
\n \n \n

Sadr\u017eaj zbirke bratov\u0161tine izuzetno je bogat i va\u017ean za kor\u010dulansku povijest jer je upravo ta bratov\u0161tina najstarija od postoje\u0107e tri bratov\u0161tine u gradu. Osnovana je 1301. godine od prvog kor\u010dulanskog biskupa, dominikanca Ivana Kru\u0161i\u0107a samo godinu dana nakon formiranja kor\u010dulanske biskupije. Kroz stolje\u0107a postojanja prikupljen je izuzetno vrijedan inventar koji je krasio crkvu Svih svetih kao i salu bratov\u0161tine, smje\u0161tenu u pala\u010di do crkve.<\/p>\n

Najpoznatiji predmeti u zbirci su ikone italo-kretske \u0161kole dopremljene u Kor\u010dulu venecijanskom galijom koja je spa\u0161avala kr\u0161\u0107ansku ba\u0161tinu otoka Krete u vrijeme Kandijskih ratova i sukoba Venecije i Osmanskog carstva koji su trajali od 1645. do 1669. godine. Ikone su nastajale u razoblju od 14. do sredine 17. stolje\u0107a, te su osim jedanaest ikona dopremljena i tri raspela, od kojih je najsa\u010duvanije ono reprezentativno, izlo\u017eeno u crkvi Svih svetih pokraj glavnog oltara. Najstarije i najupe\u010datljivije ikone nose lik Krista Pantokratora ili Bogorodice Hodegitrije slikane strogim bizantskim kanonom s prikazom likova na zlatnoj pozadini. Tu su i ikone brojnih drugih svetaca, od kojih su se neke radi jednakih dimenzija u izvornoj ulozi nalazile na istom ikonostasu neke kretske crkve prije nego \u0161to su dopremljene u zbirku Svih Svetih.<\/p>\n

Uz zbirku ikona u dvorani bratov\u0161tine nalaze se i brojni rukom oslikani torci, rukom pisana matrikula s po\u010detka 20. stolje\u0107a, pjesmarica iz 18. stolje\u0107a s napjevima bratov\u0161tine na hrvatskom jeziku koji potje\u010du iz 14. stolje\u0107a, te glasa\u010dka kutija bosolo koja je slu\u017eila za anonimno glasanje ubacivanjem kuglice u jedan od dva odjeljka, bijeli \u201eza\u201c i crveni \u201eprotiv\u201c.<\/p>\n

Za\u010deljni zid sale bratov\u0161tine ukra\u0161ava po mjeri ra\u0111ena slika s prikazom Posljednje ve\u010dere iz 17. stolje\u0107a, a pod slikom se nalazi staklena vitrina sa izlo\u017eenom srebrninom iz 17. i 18. stolje\u0107a – svije\u0107njacima, liturgijskim posu\u0111em i mo\u0107nicima. Od srebrnih predmeta tu se tako\u0111er nalazi jedan od najvrijednijih predmeta – procesijsko raspelo, rad dubrova\u010dkog zlatara Ivana Progonovi\u0107a koji je radio u Kor\u010duli iz 1471. godine, sa zanimljivim filigranskim prikazom likova bratima u adoraciji na donjem kraku kri\u017ea.<\/p> <\/div>\n\n\n

\n\t\t
<\/div>
\n
\n
\n \n\n \n
\n \n

\n Radno vrijeme<\/span>\n Muzeja i crkve Svih Svetih<\/span>\n <\/h3>\n <\/div>\n \n\n\n\n \n
\n \n PON - NED  09:00 - 14:00
NEDJELJA ZATVORENO <\/div>\n \n\n <\/div>\n <\/div>\n\t\t
\n
\n \n\n \n
\n \n

\n Grupni posjeti<\/span>\n Kontakt za vodi\u010de i najava grupa<\/span>\n <\/h3>\n <\/div>\n \n\n\n\n \n
\n \n

muzej@bssko.com<\/a>
+385 (0) 20 711 306<\/p> <\/div>\n \n\n <\/div>\n <\/div>\n\t\t

\n <\/div>\n\t\t <\/div>\n <\/div>\n <\/div>\n \t\t<\/div>\n\t\t <\/div>\n \n <\/div>\n \n\t\t\n\t\t\n\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n
\n
<\/div>
\n \n\n \n
\n \n

\n Kretske ikone<\/span>\n Iz zbirke muzeja<\/span>\n <\/h2>\n <\/div>\n \n\n\n\n \n
\n \n \n\t\t\n
\n
\n \"galerija_ikone_tumb\" <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 2051 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n\n <\/div>\n \n\n <\/div>\n \t\t<\/div>\n\t\t
\n
<\/div>
\n \n\n\n
\n \n \n

Na bo\u010dnim zidovima dvorane bratov\u0161tine izlo\u017eeno je devet velikih i dvije manje ikone, nastalih u vremenu izme\u0111u kraja 14. stolje\u0107a, sve do tre\u0107e \u010detvrtine 17. stolje\u0107a. Ikone su dopremljene s gr\u010dkog otoka Krete u vrijeme Kandijskog rata (1645-1669), sukoba izme\u0111u Venecije i Turske. Kada je bilo o\u010dito da \u0107e Kreta pasti u ruke Turcima po\u010delo je povla\u010denje venecijanske uprave i podanika, i njihovo smje\u0161tanje na isto\u010dnu obalu Jadrana, sve do Venecije. U tom je iseljavanju 1668. godine jedna kor\u010dulanska galija iz venecijanske flote doplovila u Kor\u010dulu nose\u0107i ikone i tri slikana raspela spa\u0161ena s Krete, koje su povjerili bratov\u0161tini Svih Svetih.<\/p>\n

Na lijevom zidu dvorane najbli\u017ea ulazu je ikona \u201eSveti Dionizije, Eleuterije i Onofrije\u201c iz 17. stolje\u0107a, simboli\u010dni prikaz tri crkvena stale\u017ea – redovnici, sveti biskupi i isposnici. Do nje je veliko oslikano raspelo, to jest njegov sa\u010duvani sredi\u0161nji dio, djelo kretskog majstora s velikim utjecajem kasnog goti\u010dkog venecijanskog slikarstva Paola Veneziana, datirano u 15. stolje\u0107e.<\/p>\n

Sljede\u0107e tri ikone datiranje su u sredinu i kraj 15. stolje\u0107a, tri specifi\u010dne bizantske teme – \u201eKrist Pantokrator\u201c, \u201eBogorodica Eleousa s donatoricom\u201c i stro\u017ea varijanta \u201eBogorodica Hodegitria\u201c. U 15. stolje\u0107u kretsko slikarstvo bilo je pod utjecajem carigradske tradicije, \u0161to je vidljivo i na ovim ikonama koje slijede taj strogi kanon i obrasce tada uobi\u010dajenih tema. Mala ikona Bogorodice Strasne smje\u0161tene iznad kamenog pila datirana je u drugu polovicu 17. stolje\u0107a, na toj maloj ikoni vidimo kombinaciju elemenata Hodegitrie i Eleouse.<\/p>\n

Pri kraju dvorane nalaze se tri ikone koje su najvjerojatnije bile dio istog ikonostasa u nekoj od kretskih crkava jer su sve jednakih visina. To su izuzetno kvalitetni radovi slikani po ikonografskom obrascu koje je osmislio kretski slikar Angelos Akotantos u prvoj polovici 15. stolje\u0107a. Ove tri ikone datirane su u prvu polovicu 16. stolje\u0107a, to su prikazi \u201eSv Juraj\u201c, \u201eSveti Dimitrije\u201c i \u201eSveti Nikola i Sveta Paraskeva\u201c. Na desnom zidu sale bratov\u0161tine nalaze se jo\u0161 i dvije ve\u0107e ikone – \u201eSveti Juraj na konju\u201c i \u201eSveta Ana Trojna sa Svetim Ivanom Krstiteljem i Svetim Atanasijem\u201c. Sveti Juraj je jedan od najpopularnijih srednjevjekovnih svetaca ratnika. Obje ikone datirane su u 16. stolje\u0107e.<\/p>\n

Kod samog ulaza u salu bratov\u0161tine nalazi se jo\u0161 jedna manja ikona s prikazom teme \u201eDeisis\u201c- Krist Pantokrator koji sjedi na prijestolju pokraj kojeg se nalaze Ivan Krstitelj i Bogorodica, datirana u sredinu 17. stolje\u0107a. Tu se nalazi i manje plo\u0161no oslikano raspelo iz 17. stolje\u0107a, a u prostoru crkve Svih Svetih, lijevo od glavnog oltara postavljeno je i drugo veliko raspelo sa Krete, datirano u rano 15. stolje\u0107e, tako\u0111er sa utjecajima venecijanskog goti\u010dkog stila.<\/p> <\/div>\n\n\n <\/div>\n \t\t<\/div>\n\t\t <\/div>\n \n <\/div>\n \n\t\t\n\t\t\n\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n
\n
<\/div>
\n \n\n \n
\n \n

\n Crkva Svih Svetih<\/span>\n Povijest<\/span>\n <\/h2>\n <\/div>\n \n\n\n\n \n
\n \n \n\t\t\n
\n
\n \"galerija_crkva_tumb\" <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n\n <\/div>\n \n\n <\/div>\n \t\t<\/div>\n\t\t
\n
<\/div>
\n \n\n\n
\n \n \n

Crkva Svih Svetih nalazi se na jugoisto\u010dnom dijelu grada, uz same gradske zidine. Njen dana\u0161nji izgled plod je mnogih preinaka koje su se doga\u0111ale tijekom stolje\u0107a, no to mjesto molitve postojalo je i prije dana\u0161njeg oblika iz 15. stolje\u0107a s preinakama iz 16. i 17. stolje\u0107a. Jednostavnog je pravokutnog tlocrta s polukru\u017enim lunetama glavnog i bo\u010dnog renesansnog portala, s ovalnim baroknim prozorima na pro\u010delju koje je nadvi\u0161eno jednim od najljep\u0161ih baroknih zvonika na preslicu u Dalmaciji.<\/p>\n

U no\u0107i 27.8.1747. grom je udario u stari zvonik i sru\u0161io ga, nakon \u010dega se sazvala izvanredna skup\u0161tina bratov\u0161tine na kojoj se odlu\u010dilo izgraditi novi zvonik, \u0161to je i bilo dovr\u0161eno do 1750. Novi zvonik izdvaja se visinom u odnosu na ostale gra\u0111evine koje okru\u017euju crkvu, i s prednje strane ukra\u0161en je volutama i girlandama s vo\u0107em, kerubinskom glavom i motivima tipi\u010dnima za lokalne barokne klesarske radionice. Zvonik nosi tri zvona izlivena 1926. godine u ljevaonici De Poli u talijanskom gradu Vittorio Veneto. Sala bratov\u0161tine povezana je zatvorenim\u00a0 mostom u razini prvog kata s prostorom crkve Svih svetih, a crkva je tako\u0111er ispunjena izuzetno vrijednim umjetni\u010dkim djelima koja nam svjedo\u010de kontinuitet u vjerskoj tradici i \u017eivotu bratov\u0161tine dugim preko 700 godina.<\/p>\n

Crkva je jednobrodna i ima tri oltara, te pjevali\u0161te koje je povezano sa pala\u010dom bratov\u0161tine drugim, ovaj put otvorenim mostom s balustradom u razini prvog kata. Najvrednija umjetni\u010dka djela koja se nalaze u crkvi jesu oltarni poliptih Bla\u017ea Jurjeva Trogiranina iz 1439 godine, s prikazom lika bratima koji se mole pred prikazom Piete u srednjem panelu, skulptura Pieta na centralnom oltaru, rad talijanskog majstora Antonia Corradinija iz 1723., ve\u0107 spomenuto bizantsko raspelo s po\u010detka 15. stolje\u0107a, te stropni oslik u 24 kazete s centralnom scenom krunjenja Bogorodice Marije iz 1630. godine. Bo\u010dni oltar Sv.Josipa sa oltarnom palom koja prikazuje Svetu Obitelj dovr\u0161en je po\u010detkom 18. stolje\u0107a, a onaj drugi oltar posve\u0107en Svetoj Ani prenijet je iz kor\u010dulanske katedrale 1873., i uklju\u010duje stariju oltarnu sliku s prikazom svete Ane, svetog Vinka Fererskog i Svetog Antuna Padovanskog. Crkvu jo\u0161 krase tri srebrna kandila izuzetnog filigranskog umije\u0107a, barjak bratov\u0161tine Svih Svetih, te oslik ograde pjevaonice s prikazom Krista i 12 apostola, naknadno preslikan sredinom 19. stolje\u0107a.<\/p> <\/div>\n\n\n <\/div>\n \t\t<\/div>\n\t\t <\/div>\n \n <\/div>\n \n\t\t\n\t\t\n\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n
\n
<\/div>
\n \n\n \n
\n \n

\n Bratov\u0161tina Svih Svetih<\/span>\n Povijest i uloga<\/span>\n <\/h2>\n <\/div>\n \n\n\n\n \n
\n \n \n\t\t\n
\n
\n \"galerija_bratovstina_tumb\" <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 1200 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 1200 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 1200 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n
\n
\n 900 <\/a><\/dt>\n
\n <\/dd>\n <\/dl>\n\n\n <\/div>\n \n\n <\/div>\n \t\t<\/div>\n\t\t
\n
<\/div>
\n \n\n\n
\n \n \n

Bratov\u0161tina Svih Svetih u Kor\u010duli najstarija je od tri bratov\u0161tine u gradu Kor\u010duli. Osnovana je 8.10.1301. u vrijeme prvog kor\u010dulanskog biskupa Ivana Kru\u0161i\u0107a i uklju\u010divala je vjernike laike koji su se okupili u zajednicu radi \u0161tovanja pokorni\u010dkog bogoslu\u017eja i muke Kristove, i radi pomaganja slabijim i siroma\u0161nijim \u010dlanovima bratov\u0161tine. Zovu je i Bratov\u0161tina Dobre Smrti, jer je bratov\u0161tina bila du\u017ena sprovoditi siroma\u0161ne \u010dlanove zajednice koji nisu imali sredstava za dostojan pokop, a u slu\u010daju epidemija bila je zadu\u017eena i za dezinfekciju.<\/p>\n

Bratov\u0161tina Svih Svetih u prvim stolje\u0107ima postojanja bila je flagelantska bratov\u0161tina, bi\u010devanje je bilo oblik pokore \u0161to je u srednjevjekovno doba bio vrlo ra\u0161iren obi\u010daj pobo\u017enosti vrlo \u010dest u Italiji i u Dalmaciji, pa tako srednjevjekovne flagelantske bratov\u0161tine nalazimo jo\u0161 i u Dubrovniku, u Zadru i na Rabu. Bratov\u0161tina Svih Svetih u Kor\u010duli imala je i brojno \u010dlanstvo koje su \u010dinili pripadnici razli\u010ditih dru\u0161tvenih polo\u017eaja, od plemi\u0107a i pu\u010dana do seljaka. No u bratov\u0161tini su oni bili svi jednaki- bratimi. Karitativna djelatnost bratov\u0161tine bila je usmjerena ne samo na \u010dlanove bratov\u0161tine, ve\u0107 i na druge stanovnike grada kojima je trebala pomo\u0107. Pomagalo se i pokapalo siromahe, posje\u0107ivalo bolesnike, brinulo se za udovice i siro\u010dad, i skupljala su se sredstva za miraz djevojkama iz siroma\u0161nih obitelji. Bratov\u0161tina je uklju\u010divala i velik broj brodograditelja i drvodjeljaca koji su radili u brojnim brodogradili\u0161tima Kor\u010dule tijekom stolje\u0107a, te je to cehovsko udru\u017eenje osnovano 1632. godine nazvano Banka svetog Josipa po njihovom svecu za\u0161titniku, kome je posve\u0107en i bo\u010dni oltar u crkvi Svih Svetih. Kor\u010dulanska bratov\u0161tina Svih Svetih priklju\u010dena je 1732. godine nadbratov\u0161tini Svih Svetih u crkvi Santa Maria ad Martyres u Rimu, poznatijoj pod nazivom \u201eLa Rotonda\u201c.<\/p>\n

Bratov\u0161tinu predvodi ga\u0161tald, najva\u017enija osoba u bratov\u0161tini. On nadgleda ukupan rad, te vodi i zastupa bratov\u0161tinu u svim prigodama. U vrijeme kad je bratov\u0161tina bila organizacija javnog i pravnog karaktera ga\u0161tald je imao velike ovlasti, i birao se na vrijeme od jedne godine. Danas se bira na dulje vrijeme. Uz ga\u0161talda tu su i dva prokuratora koja vode brigu o imovinskim pitanjima, te dva sakristana koji vode brigu o crkvi i poslovima vezanim za bogoslu\u017eje. Statut ili matrikula temeljni je dokument svake bratov\u0161tine, prihva\u0107en i odobren od crkvene vlasti. Ona se sastoji od \u010dlanaka ili kapitula u kojima se opisuju obaveze i prava bratima i \u010dlanova uprave, zatim svrha utemeljenja i posebne pobo\u017enosti koje bratov\u0161tina njeguje o praznicima. Tako\u0111er se odre\u0111uje sazivanje skup\u0161tine i propisuje se na\u010din upravljanja imovinom. Skup\u0161tina bratov\u0161tine naziva se balotacjun, a odluke se donose tajnim glasovanjem uz pomo\u0107 bosola, glasa\u010dke kutije s dva odjeljka u koje se ubacuju kuglice. Ga\u0161tald je tako\u0111er du\u017ean i jednom godi\u0161nje okupiti na zajedni\u010dki ru\u010dak (past) sve \u010dlanove bratov\u0161tine, i takve gozbe imaju namjeru gra\u0111enja zajedni\u0161tva me\u0111u svim \u010dlanovima bratov\u0161tine bez obzira na njihovo porijeklo i dru\u0161tveni status.<\/p>\n

Bratimi se dijele na bra\u0107u od odijela, i na bra\u0107u od pobo\u017enosti, a biraju se i sestre (consorelle), no one nemaju pravo glasovanja, nego samo udio u duhovnim dobrima. Bra\u0107a imaju obavezu pla\u0107anja godi\u0161nje \u010dlanarine (minelle) uz upisninu, te su obavezni sudjelovati u brojnim aktivnostima bratov\u0161tine, od pogreba \u010dlanova do sudjelovanja u brojnim procesijama kroz liturgijsku godinu. Bratimi imaju odijelo zvano toniga, bijelo \u017eu\u0107kastu vunenu tuniku s kapulja\u010dom i izvezenim crvenim kri\u017ei\u0107em na kapulja\u010di i na prsima, koja se vezuje pojasom od bijelog pamu\u010dnog konopa. Vrijedi posjetiti Kor\u010dulu u vrijeme Velikog Tjedna i priprema za Uskrs u kojima sudjeluje cijela zajednica, te u\u017eivo do\u017eivjeti staru tradiciju koja stolje\u0107ima \u017eivi kroz liturgiju i obi\u010daje, i prenosi se s koljena na koljeno generacijama.<\/p> <\/div>\n\n\n <\/div>\n \t\t<\/div>\n\t\t <\/div>\n \n <\/div>\n \n\t\t\n\t\t\n\t\t

\n\t\t\t\t\t\t
\n
\n
<\/div>
\n \n\n \n
\n \n

\n Doga\u0111anja u najavi<\/span>\n Obveze bratov\u0161tine<\/span>\n <\/h2>\n <\/div>\n \n\n <\/div>\n \t\t<\/div>\n\t\t
\n
\n \n\n
\n\n\t\n\t\n\t
<\/div>\n\t<\/div>\n\n <\/div>\n \t\t<\/div>\n\t\t <\/div>\n \n <\/div>\n \n\t\t\n\t\t\n\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n
\n
\n \n\n \n
\n \n

\n Odr\u017eani doga\u0111aji<\/span>\n Aktivnosti Bratov\u0161tine<\/span>\n <\/h2>\n <\/div>\n \n\n <\/div>\n \t\t<\/div>\n\t\t
\n
\n \n\n \n
\n \n
\n \n\n
\n\t\n\t\n\n\t\t\t\t\t
\n\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\"svi_sveti_2019_feature\"\t\t\t<\/a>\n\t\t\n\t\t<\/figure>\n\t\t\t\n\n\t
\n\n\t\t\t\t\t

Svi Sveti<\/a> <\/h2>\t\t\n\t\t\n\t\t\t\t\t
\n\n\t\t\n\t\t\t

Kao i pro\u0161le godine, proslavi svetkovine Svih Svetih prethodila je dvodnevna duhovna obnova 30. i 31.11., zatim na sam dan …<\/a><\/p>\n\n\t\t\t\t\t\t\t

Vi\u0161e<\/a><\/p>\n\t\t\t\n\t\t\n\t\t<\/div>\n\n\t\t\n\t<\/div>\n\t\n\t\n\t<\/article>\n\n\n\n\n

\n\t\n\t\n\n\t\t\t\t\t
\n\n\t\t\t\n\t\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t\t\t\t\"nedjelja_20042019_04\"\t\t\t<\/a>\n\t\t\n\t\t<\/figure>\n\t\t\t\n\n\t
\n\n\t\t\t\t\t

Uskrs<\/a> <\/h2>\t\t\n\t\t\n\t\t\t\t\t
\n\n\t\t\n\t\t\t

Na Uskrs ujutro, u 7.30 bratimi bratov\u0161tine Svih Svetih oti\u0161li su u procesiju po “Zakrjanu” sa kipom Uskrslog – Redenturom. …<\/a><\/p>\n\n\t\t\t\t\t\t\t

Vi\u0161e<\/a><\/p>\n\t\t\t\n\t\t\n\t\t<\/div>\n\n\t\t\n\t<\/div>\n\t\n\t\n\t\n\n